Toga su dana srpske paravojne snage i bivša JNA zatočile te na svirep i zločinački način likvidirale 14 branitelja na platou "Galica" Vlašić.
U spomen na njihovu žrtvu koju su podnijeli za slobodu i opstojnost hrvatskog naroda, sutra 15. svibnja 2026. godine s početkom u 10,30 sati bit će položeni vijenci i upaljene svijeće, nakon čega će se služiti Sveta misa s početkom u 11 sati ispred spomen obilježja "Galica" na Vlašiću, priopćili su iz Odbora za obilježavanje značajnih datuma Domovinskog rata općine Travnik.
Srpske paravojne snage su 1992. godine na Vlašiću zarobili 19 pripadnika HVO-a. Većinu zarobljenika, od kojih su neki bili i ranjeni, okrutno su pobili, a petorica preživjelih razmijenjena su nakon desetak dana. Proveli su ih u zarobljeništvu u Skender Vakufu, Banja Luci i staroj Gradišći. Neki od njih s traumama nisu bili u stanju živjeti te je jedan od njih desetak godina nakon razmjene počinio samoubojstvo.
Srpske paravojne snage tog su dana zarobile, mučile i okrutno ubile četrnaestoricu pripadnika travničkog HVO-a: Luku, Matu i Slavka Babića, Slavka Didaka, Zorana Domića, Stipu Jerkića, Pericu Lukića, Tadiju Marjanovića, Ivu Martinovića, Žarka Meljančića, Slavka Pendeša, Dragana i Mirka Rimca i Ivu Stojaka.
Podsjećamo, JNA je u travnju 1992. godine započela otvorene napade na Gornji kraj, dio općine Travnik u kojeg spadaju Turbe, Podkraj i Kraljevice, Prići i Mešćema, s ciljem ovladavanja ovim područjem i zauzimanja strateški važnih vojnih objekata, od tvornice „Bratstvo“ u Novom Travniku do skladišta u Slimenima.
Cijenu borbi s daleko nadmoćnijom JNA sredinom svibnja životima plaća 14 hrvatskih dragovoljaca kojima prethodno uspijeva na jedan dan zauzeti plato Galice na Vlašiću.
Pokušaju zauzimanja Galice prethodili su pregovori Ivice Stojaka, zapovjednika Travničke brigade HVO-a i generala JNA Milutina Kukanjca u kojima su Hrvati u čijem vlasništvu je skoro cijelo područje Galice tražili povlačenje srpskih snaga s platoa na planini Vlašić koji je srpskom agresoru bio važan radi daljnjeg napredovanja prema Travniku i Novom Travniku te ostatku Lašvanske doline.
Za neuspjeh akcije zauzimanja Galice presudna je bila nadmoć koju je imala JNA i u ljudstvu ali i u naoružanju u odnosu na HVO. Po dolasku na plato Galice pripadnicima Travničke brigade HVO-a uspjeva ovladati kotom 14. svibnja, ali su se već sutradan našli u okruženju. 19 pripadnika Travničke brigade HVO-a ne uspijeva se izvući. Srbi ih zarobljavaju na platou Galice 15. svibnja 1992. godine, 14 ubijaju na okrutan način, a preostalih pet zarobljavaju.
Za razliku od rezervista JNA koji su zarobljeni u Slimenima početkom istog mjeseca te bez ijedne ogrebotine upućeni na razmjenu, Srbi su većinu zarobljenih pripadnika HVO-a na Galici od kojih su neki bili i ranjeni, okrutno pobili. Petorica preživjelih razmijenjena su nakon desetak dana provedenih u zarobljeništvu u Skender Vakufu, Banja Luci i Staroj Gradišci, s teškim fizičkim ozljedama ali i psihičkim traumama zbog kojih su i deset godina poslije neki od preživjelih digli
ruku na sebe.
Nakon bezuspješnog pokušaja zauzimanja Galice, postrojbe HVO-a crtu obrane, povlače se na kotu Kostolac, iznad Đelilovca i Pokraja, većinski hrvatskih naselja u blizini Turbeta. Nije nevažno spomenuti i da su pripadnici Travničke brigade HVO-a držeći okosnici obrane prema JNA zaštitili ne samo hrvatsko već i bošnjačko stanovništvo, sve koji su živjeli na ovom području. Bošnjaci i Armija R BiH za nešto više od godinu dana „vratit“ će im to masovnim progonom Hrvata iz Travnika, a među prvima koji su se našli na udaru upravo su Hrvati Gornjeg kraja.
dio teksta preuzet ovdje