.
Simboličnim presijecanjem vrpce predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i ministrica financija u Vladi Županije Središnja Bosna Mirjana Plavčić svečano su pustili u rad rasklopnu trafostanicu Kolonija, projekt vrijedan 850.000 maraka, realiziran u sklopu investicije JP Elektroprivreda HZ HB.
"Svečanim puštanjem u rad ove trafostanice rješavaju se mnogi problemi kad je u pitanju sigurnosni dio snabdijevanja električnom energijom ovog kraja. Nastavit ćemo i dalje razgovarati kao bismo procijenili što još možemo pomoći da rezultat bude maksimalan, s obzirom da je SIP BiH i ovdje u Busovači, po svom običaju, bez valjanog razloga, skinuo više od 400 glasova onih koji su se prijavili za dopisno glasovanje", kazao je tom prigodom Čović.
Svjetski dan romskog jezika prvi put je obilježen 5. studenog 2008. godine u Hrvatskoj.
Jezik Roma pripada indijskoj grani jezika u koji je tijekom nomadskog života ušao veliki broj stranih riječi pa je najveću promjenu doživio sam rječnik. Jezik većinom ima iste glasove kao hrvatski, osim nekih grlenih glasova, postoje dva roda (muški i ženski), a imenica ima osam padeža.
Međutim, kao posljedica stalnih migracija, romski je danas podijeljen na veliki broj dijalekata, a kao posljedica asimilacije, sve manje je u svakodnevnoj upotrebi. Koliko se danas Romi na prostoru srednje Bosne služe svojim materinskim jezikom pitali smo Sabahudina Tahirovića iz viteškog Udruženja Roma „Jačanje Zuralipe“.
„Romskim jezikom služi se veoma mali broj članova naše zajednice. Mi u našoj lokalnoj zajednici imamo 159 porodica, od toga 15 porodica površinski govori romski, ostali se nikako ne služe romskim. Nažalost, kompletna kultura i tradicija su zapostavljeni“, kaže Sabahudin Tahirović.
Fonetski sustav romskog jezika sastoji se od 37 glasova i koristi se na principu ''čitaj kako se piše“. Nema ujedinjenu gramatiku, a i malo je književnog stvaralaštva zapisano na njemu. Hrvatska i Srbija su otišle korak dalje pa su omogućile da se u školama s velikim brojem romske djece romski uči kao izborni predmet.
„Naše Udruženje se zalaže da se očuvaju romska kultura, tradicija, jezik i običaji. Mladi članovi uopće ne koriste svoj materinski jezik iako postoji interes. Potrebna nam je bolja podrška institucija kako bi smo pokrenuli kotač koji je trenutno blokiran“, naglašava Sabahudin Tahirović.
Kod ovdašnjih Roma dominiraju dva dijalekta, a to su arlijski i gurbetski. Arlijski dijalekt pripada nomadskoj skupini Roma, a gurbetski je dijalekt starosjedilačkih Roma na prostoru Bosne i Hercegovine i Srbije.
Ivan Volić
Na Izbornoj skupštini HKD Napredak Vitez dužnost predsjednice preuzela je prof. Gordana Mišković.
Profesorica Mišković i do sada je svojim radom doprinosila kulturnom životu srednje Bosne obrazujući mlade glazbenike kroz redovitu nastavu i brojne glazbene sekcije.
„Snažno sam uvjerena da kulturno djelovanje ima važnu ulogu u oblikovanju i ostvarivanju ciljeva kao što su promicanje hrvatske duhovnosti, jačanje nacionalne svijesti, očuvanje i razvijanje svih kulturnih vrjednota Hrvata s maksimalnom dosljednošću i vjerodostojnošću u Vitezu“, kazala je profesorica Gordana Mišković.
Mandat predsjednika Društva traje četiri godine, a do sada je tu dužnost u Vitezu obavljao Zoran Kupreškić.
Ivan Volić
Povodom blagdana Svih svetih danas je služena sveta misa i na groblju Prahulje.
Župnik župe Nova Bila fra Slavko Petrušić naglasio je da svojim svakodnevnim životom možemo živjeti svetost, a uzore za takav život možemo pronaći i u životima onih čije grobove posjećujemo na ovaj dan.
"Življenje svetosti nije samo privilegija za odabrane, nego dužnost za sve nas. Svetost ne uključuje distanciranje od ostatka svijeta, nego živjeti Božju riječ cijelim svojim bićem", rekao je u propovijedi fra Slavko Petrušić.
Sutra Crkva obilježava Dušni dan za koji se također veže običaj obilaska grobova i paljenja svijeća za pokojne.
Ivan Volić
U caffe-pizzeriji Milano u Novom Travniku svaki tjedan okupi se veliki broj zaljubljenika u kvizaška pitanja. Pored toga što možete testirati svoje znanje, svi posjetitelji mogu uživati u glazbi, druženju, ali i osvojiti vrijedne nagrade. Organizatori kažu da su u početku imali strah jer je ovo prvi put da se u Novom Travniku održava ovakav oblik zabave, ali svaki susret dokazuje da zainteresiranosti ne manjka.
"Cilj kviza je prije svega druženje i zabava jer pub kvizovi su odličan način za zabavit se npr. ponedjeljkom kada je početak radnog tjedna i svi smo nekako neraspoloženi. Nadam se kako će ovaj kviz pokrenuti malo našu kvizašku scenu koja mnogo zaostaje za Hrvatskom. U SBŽ koliko znam postoji još nogometni kviz Treće poluvrijeme koji je također vrlo uspješan. Ipak, u Hrvatskoj gotovo u svakome gradu ima nekoliko kvizova, a u većim gradovima na tjednoj bazi se organizira čak i nekoliko desetaka pub kvizova", kaže Arijan Volić, voditelj kviza.
Kviz je vrsta društvene igre zasnovana na ispitivanju znanja i vještina iz različitih područja, najčešće natjecateljskog karaktera. Pub kviz je forma kviza razvijena i danas izrazito popularna u Velikoj Britaniji (Pub Quiz, Quiz Night, Trivia Night). Prema anketi jednih britanskih novina iz 2008. godine, 42 % pubova organizira kvizove na tjednoj bazi, čime se dolazi do brojke od nevjerojatnih 22 445 kvizova koje u toj državi možete igrati svaki tjedan.
Pub kviz u Hrvatskoj oživio je 2005. godine u zagrebačkom klubu Booksa. Nakon Bookse na raznim su se zagrebačkim lokacijama počeli održavati kvizovi. Izvan Zagreba pub kvizovi u početku nisu toliko intenzivno praćeni, ali se svakako mora izdvojiti riječki kviz koji postoji od 2012. Trend širenja danas obuhvaća sve više gradova.
Sve informacije o održavanju kviza u Milanu možete pronaći na Facebook stranici: Pub kviz Milano.
Ivan Volić
Kulturni život u doba koronavirusa posebno trpi. Nastupa je sve manje, a sve značajnije smotre ove godine su otkazane. Istražili smo s kakvim se izazovima suočavaju folkloraši u srednjoj Bosni. Nastupaju li, održavaju li probe i kada očekuju da će ponovno zaigrati.
Tradicionalno „Sijelo u Paklarevu“ koje okupi veliki broj društava iz BiH i Hrvatske ove godine nije održano, ali se organizatori nadaju da će početkom kolovoza 2021. godine ipak imati smotru u svom selu.
„Probe s najmlađom pjevačkom i igračkom grupom održavaju se redovno, iako nema nastupa, a dok starija pjevačka skupina i mlađa igračka skupina sada ne održavaju probe. Posvećeni smo novim, malenim članovima folklora. Najviše smo razočarani zbog naše tradicionalne smotre „Sijelo u Paklarevu“ koja je odgođena zbog epidemioloških razloga“, kaže Marijana Vrhovac, tajnica IFD Paklarevo.
Ni smotra folklora „Poigrajmo naše kolo“ koja se početkom jeseni održava u Gučoj Gori ove godine nije održana. Ipak, folklorašima najveći problem predstavlja nemogućnost organiziranja redovnih proba.
„Ova situacija dovela je do otkazivanja kulturnih događaja, manifestacija, radionica, gostovanja i, nama najbitnijih, proba. Također, nismo bili u mogućnosti organizirati već tradicionalnu smotru folklora „Poigrajmo naše kolo“ u Gučoj Gori. Donesene mjere izmijenile su način života i trenutno smo morali obustaviti probe i okupljanja naših članova. Vjerujemo da će se situacija uskoro promijeniti i da ćemo nastaviti njegovati tradicionalne plesove i pjesme našega kraja“, kazala je Ankica Radić, dopredsjednica IFG „Sloga“ Guča Gora.
Smotra „Lepeničke jeseni“ ove godine je ipak održana, ali u mnogo manjem broju nego što je to bilo ranije.
„Probe nismo imali od ožujka pa do polovine svibnja. I od tada do danas imamo redovne probe, ali su folkloraši podijeljeni u tri skupine, tako da nikad nema više od 20 članova na probama folklora. Nastupe smo imali samo na Lepeničkim jesenima i to je bilo samo druženje društava s naše Općine Kiseljak. Sama ova situacija otežava rad drustva jer svaka proba koja se ne održi smanjuje kondiciju folkloraša, zaboravljaju koreografiju, tako da se ponavlja staro, a u biti bi trebali učiti nove korake i nove koreografije“, kaže Ivan Pecirep, voditelj folklorne i pjevačke skupine HKUD „Gromiljak“ Kiseljak.
Voditelji skupina zbog novih uvjeta primorani su svoje članove podijeliti u nekoliko grupa kako bi nastavili kontinuirano raditi.
„Nastupe nismo imali, ali se trudimo održavati probe. Naravno, nastojimo poštovati epidemiološke preporuke pa smo podijeljeni u više grupa. Problem je što je svakim susretom sve manje naših polaznika. S druge strane razumijemo strah djece i njhovih roditelja zbog ove situacije“, kaže Ana Mišković, voditeljica Škole folklora HKD Napredak Vitez.
Ivan Volić
Da se prostor stare seoske škole može pretvoriti u savršen umjetnički ambijent dokazuje mlada akademska slikarica Anđela Banović.
Danas je održan i drugi susret Škole crtanja i slikanja za djecu i mlade u Rankovićima. Radionice su organizirane prema starosnoj dobi i likovnom umijeću, a sudeći prema broju prijavljenih zainteresiranosti ne manjka. Program se sastoji od vježbi crtanja i slikanja, teorije likovne forme i tehnike slikarstva.
„Nakon dugo promišljanja odlučila sam pokrenuti ovaj projekt. Svi polaznici zaista imaju izražen osjećaj za boju i odmah mi je bila uočljiva njihova kreativnost. To dokazuje da se djeca pored plesa, sporta i glazbe imaju potrebu izraziti i na ovaj način“, kaže Anđela.
U ovom prostoru djeca mogu vidjeti Anđeline portrete, skulpture, a svojim radovima uskoro će i sami dodatno ukrašavati ambijent.
„Nakon studija dugo sam razmišljala kako se angažirati i doprinijeti kulturi ovog kraja, a rad s djecom me posebno ispunjava pa je ovo bio neki logičan slijed“, ističe Anđela.
Svi zainteresirani dodatne informacije mogu dobiti na Facebook stranici: ArTELJE ili na broj mobitela: 063/655-401
Ivan Volić
Društvo okuplja sve zaljubljenike u sevdalinku i novokomponirne narodne pjesme koje je desetljećima stvarao Jozo Penava.
Jozo Penava rođen je u katoličkoj obitelji u Paležu kod Kiseljaka 1909. godine. bio je producent, skladatelj, aranžer, vokalni i instrumentalni interpretator iz Bosne i Hercegovine. Mnogo je pridonio kvalitetnoj narodnoj pjesmi, posebno sevdalinki i takozvanim „novokomponiranim narodnim pjesmama“ koje je radio na elementima folklornog nasljeđa srednjeg Balkana. Nesumnjivo je najznačajniji i najproduktivniji bosanskohercegovački stvaratelj.
„Nositi ime Joze Penave znači imati odgovornost i kvalitetno osmišljavati programe kojim ćemo čuvati uspomenu na lik i djelo jednog od najvećih kompozitora narodne glazbe“, kazali su iz Udruženja.
Sve behara i sve cvjeta, Sjetuje me majka, Pjesma Kiseljaku, Gledala sam s prozora... samo su neke od pjesama za koje vlada mišljenje da pripadaju izvornim sevdalinkama, a djelo su Joze Penave.
Nakon 93 dana provedena u Hrvatskoj bolnici “Dr. fra Mato Nikolić” Zlatko Anđelić pobijedio Covid-19
Zlatko Anđelić iz Kiseljaka pobijedio je Covid-19 nakon čak 93 dana provedena u bolnici, od čega je 27 bio na respiratoru, a preživio je i kliničku smrt, izvijestila je bosanskohercegovačka Federalna televizija, prenoseći riječi liječnika da se radi o pomicanju granica u borbi s opasnim virusom.
Usvojivši informaciju o provedbi projekta izgradnja brze ceste Lašva – Nević Polje, Vlada Federacije BiH je Javnom poduzeću Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo dala suglasnost za donošenje Odluke o dodijeli ugovora najpovoljnijim ponuđačima za izvođenje radova i nadzora za dionicu koja prolazi kroz Vitez.
