S obzirom na gore navedene stvari i dalje ostaje sumnjivo zašto smo skloni vjerovanju u neke stvari koje nemaju podlogu u stvarnosti.
Petak 13. jedan je od najpoznatijih praznovjernih fenomena današnjice. Danas se grade zgrade i hoteli bez označenog 13.kata, neki od istih nemaju niti sobu koja nosi broj 13. U nekim gradovima i državama ne postoje tramvaji i autobusi sa brojem 13. Razlog tomu je pokušaj izbjegavanja navodne nesreće koju taj broj nosi, a neki ljudi imaju toliki strah od toga dana da postoji i stručni naziv za fobiju od petka 13. – paraskavedekatriafobia.
Ljudi i dalje odbijaju vjenčati se na taj datum, odbijaju letjeti avionom, rađati djecu ili planirati neki važan događaj. Postoji li doista nešto u tom datumu i vežu li se uz njega nesreće kao i porijeklo samog praznovjerja pokušat ćemo obraditi u ovome tekstu.
Kulturalni antropolozi, etnolozi i folkloristi nisu uvijek složni kada je riječ o porijeklu praznovjerja vezanog uz broj 13 i petak. Ipak, ono u čemu se slažu jeste to da taj strah seže nekoliko stoljeća u prošlost, najčešće u doba srednjeg vijeka iako neki idu i dalje, sve do biblijskih vremena. Neki od njih smatraju da nesreća broja 13 započinje od trenutka kada je trinaesti gost na Posljednjoj večeri izdao Isusa. Riječ je, naravno, o Judi Iškariotskom čija je izdaja bila uzrok Isusovog razapinjanja na križ u petak. Cijeli srednji vijek obilježen je praznovjerjem da su broj 13 i petak nositelji nesreće. Ne može se ne spomenuti i teorija po kojoj su primitivni, drevni ljudi računali. Deset prstiju na rukama predstavljalo je 10 brojeva, a dvije noge označavale su još dvije jedinice. Stoga je broj 13 i ono što dolazi iza njega predstavljalo misterij i strah.
Iako je očito kako je riječ o praznovjerju, znanstvenici su se pozabavili ovim pitanjem.
Stručnjaci za statistku i obradu podataka u više su navrata isticali kako ne postoji nikakva statistički značajna poveznica sa petkom 13. i nesrećama. Broj nesreća, posjeta bolnicama, policijskih i vatrogasnih intervencija na ovaj datum nije ništa izraženiji nego na bilo koji drugi dan. Taj podatak dovoljno govori o tome koliko zapravo nesreće ima u tom danu – jednako koliko i u svakom drugom. /D.L./ /znanstvenapanorama.com/
