Istraživanje koje je predstavila hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan pokazalo je kako odrasli na pametnom telefonu provode oko dva sata dnevno, a više od polovine brine se da su postali ovisni o njemu. Oko 45% građana pokušalo se suzdržati od upotrebe pametnog telefona koji u prosjeku pogledaju 200 puta dnevno. U EU su podaci još lošiji.
Što se sve koristi i tko
Na razini Europske unije odrasli na internetu provode oko tri sata, a mladi čak sedam sati dnevno, rekla je Borzan. Sudeći prema ranije provedenim istraživanjima, u Bosni i Hercegovini su prisutni isti trendovi. Naime, prema istraživanju organizacije "Save the Children", u BiH djeca i mladi dvije trećine vremena provode online, a od 9 od 10 djece ima profil na nekoj od društvenih mreža. Uvjerljivo najviše djece dobi od 7 do 18 godina (93%) za pristup internetu koristi pametni telefon. Znatno manje djece ističe kako za pristup internetu koristi laptop i desktop računala, čije korištenje raste s dobi djeteta. Slijedi tablet, koji za pristupanje internetu češće koriste djeca od 7 do 10 godina nego starija djeca, pa smart TV, videoklipovi, glazba, crtani filmovi.
To su sadržaji koje djeca i mladi u BiH primarno gledaju na platformi YouTube, njih čak 66 posto, prema istraživanju organizacije "Save the Children". Budući da je uloga zakona u zaštiti na internetu mala, najveća odgovornost je na roditeljima koji bi trebali više pozornosti obratiti na to što im djeca rade na društvenim mrežama i uopće online jer djeca tako vrlo lako mogu doći do raznih nezdravih i opasnih sadržaja koji mogu dovesti do raznih problema. Stručnjaci savjetuju korištenje raznih aplikacija koje nude opcije roditeljske kontrole i ograničenog pristupa određenim sadržajima.
Istrage i ograničenja
U SAD-u se već uvelike pretjerana upotreba interneta povezuje s problemima s mentalnim zdravljem. Prošle je godine savezni sud u Kaliforniji presudio protiv najvećih internetskih platformi Google, Meta, YouTube, TikTok i Snapchat "jer su ugrozile fizičko, mentalno i emocionalno zdravlje djece". Postoje najave i za potpunu zabranu TikToka radi zloupotrebe podataka, navela je Borozan. Dodala je kako je u Hrvatskoj velika zabrinutost u vezi s korištenjem osobnih podataka na internetu. - Čak 67% građana ne želi oglase na internetu koji se temelje na njihovim preferencijama. Zato se moja politička skupina bori protiv personaliziranih oglasa te smo ih u ovom mandatu uspjeli zabraniti za maloljetnike i ranjive osobe. Na osnovi te zabrane Komisija je nedavno pokrenula istragu protiv TikToka zbog protuzakonite upotrebe podataka maloljetnika kako bi stvorila takozvani učinak zečje rupe, odnosno poticala ovisnost o platformi - rekla je ova europarlamentarka, ističući da Svjetska zdravstvena organizacija već priznaje ovisnost o videoigrama kao mentalnu bolest. - Jedno od četiri djeteta pokazuje simptome ovisnosti kada im se oduzme pametni telefon, a mentalni poremećaji nastali u djetinjstvu oblikuju životni tijek pojedinca - zaključila je.
