.
Nepravomoćnom presudom Suda BiH šest carinika osuđeno je na ukupno 18 godina i novčanu kaznu od 14.000 maraka zbog korupcije u Carinskoj ispostavi u Sarajevu.
Do jučer smo imali jednu lekciju iz postdaytonske političke prakse pokretanja vitalnog nacionalnog interesa u FBIH. Ona je glasila: Želja malog naroda da ima TV kanal na vlastitom jeziku, kontrarna je vitalnom interesu velikog naroda. Od jučer imamo i lekciju 2: Želja jednog naroda, da sam sebi bira svoje predstavnike, kontrarna je interesu velikog naroda. Koji smatra da biranje predstavnika drugima, jeste ukras demokracije.
Ova odluka uvod je u novu fazu postdaytonske BIH i najava nove političke krize. BIH uskoro postaje zemlja bez Izbornog zakona. A izbori dolaze 2018-e. Ova blokada bošnjačkih zastupnika svakako će unazaditi odnose među narodima u BIH koji se mukotrpno grade. No oni koji su danas stajali na braniku “vitalnog nacionalnog interesa” ne brinu o tome. Premda je narod vitalan. I nacionalno svjestan. Samo što ga je sve manje tu. I sve više preko granice…
Kad se Građanstvo i građanski principi brane “nacionalim interesom”
U Domu naroda Parlamenta BiH jučer se dogodilo ono što se i očekivalo-Klub Bošnjaka povukao je vitalni nacionalni interes na Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona kojeg su uputili izaslanici iz Kluba hrvatskog naroda u žurnoj proceduri, javlja izvjestitelj Hrvatskog Medijskog Servisa.
Radi se o izmjenama koje predviđaju novi način izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije i to kroz tri skupine općina kako bi se došlo do legitimnih predstavnika u ovom tijelu. Također, izmjenama se predviđa i drugačiji izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije i to na način da se svakom konstitutivnom narodu (i ostalim) u svakoj županiji dodjeljuje točno onoliko glasova koliki je udio stanovnika tog konstitutivnog naroda (i ostalih) u nekoj županiji prema ukupnom broju stanovnika tog naroda u Federaciji BiH. Time bi se došlo do istinskog legitimnog predstavljanja naroda te bi se istodobno provela presuda Ustavnog suda koja je potvrdila kako popunjavanje Doma naroda nije u skladu s konstitutivnošću naroda te kako je danas moguće da predstavnike jednog naroda biraju predstavnici drugog.
Bošnjačko objašnjenje
Tijekom rasprave, prvo o samom hitnosti procedure, nije se mogao čuti nikakav protuprijedlog bošnjačke strane, a nakon što su izmjene izbornog zakonodavstva ušle u hitnu proceduru, Klub Bošnjaka je jednoglasno odlučio povući vitalni nacionalni interes.
Halid Genjac, predsjedavajući Kluba Bošnjaka tijekom iznošenje obrazloženja kazao je kako se radi o prijedlogu koji tretira tri tematske cjeline-izbor članova Predsjedništva, izbor izaslanika u federalni Dom naroda te grad Mostar. Kada je riječ o Predsjedništvu BiH on je objasnio kako je za prijedlog hrvatskih izaslanika udaljeniji od europske konvencije u odnosu na postojeće stanje jer tretira izbor isključivo bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva u područjima koja su ustrojena “skoro isključivo po etničkom principu”.
Kada je riječ o izboru izaslanika u federalni Dom naroda on je kazao kako Ustav predlaže da se iz svake županije u Dom naroda bira po jedan izaslanik iz svakog od naroda ukoliko je izabran u županijsku skupštinu. Pritom je poručio kako prijedlog hrvatskih izaslanika predlaže izbor bez ovog principa, kazavši kako u tom slučaju u Dom naroda ne bi mogli biti birani Bošnjaci iz Posavske i Herceg-Bosanske županije.
I u slučaju grada Mostara Klub Bošnjaka je pronašao zamjerke zbog kompenzacijskih mandata i višečlanih izbornih jedinica, a što je, smatraju u suprotnosti sa Izbornim zakonom.
Jedinstvo Hrvata
Jučer se na Domu naroda, pak, vidjelo jedinstvo hrvatskih izaslanika koji su jasno naglasili kako prijedlog izmjene izbornog zakonodavstva rješava izuzetno važnu problematiku te kako se radi o pokušaju ostvarivanja legitimnog predstavljanja naroda. Predsjedatelj Doma naroda i izaslanik u Klubu Hrvata Bariša Čolak podsjetio je kako se o ovom pitanju razgovara već dugo te su svi hrvatski prijedlozi dobro poznati.
Čolak je naglasio kako se bližimo roku do kojeg je potrebno provesti presudu Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda u kontekstu izbora u federalni Dom naroda te je upozorio kako nikomu nije u interesu da ulazimo u izbornu godinu bez rješenja ovih pitanja kao i bez jasnih kriterija na osnovu kojih bi se izborni rezultati mogli implementirati.
Izaslanik u Klubu Hrvata Mario Karamatić kazao je kako nije čuo da je netko drugi osim Hrvata ponudio neko drugo rješenje te je naglasio kako je ovo pokušaj da se osigura legitimno predstavljanje naroda u BiH. Kazao je i kako ne smatra da je ovime povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka, osim ukoliko se i dalje želi da jedan narod dominira i drugom bira predstavnike. Karamatić je poručio kako je prijedlog Hrvata pokušaj spašavanja BiH te kako ta zemlja nije isključivo ni bošnjačka ni srpska ni hrvatska.
Tijekom rasprave o hitnosti procedure izaslanik u Klubu Hrvata Martin Raguž kazao je kako je Izborni zakon nakon Ustava najvažniji akt te daljnje guranje glave u pijesak i izbjegavanje s ovim izazovima znači nastavak agonije. Raguž je posebno istaknuo činjenicu da su Hrvati predložili rješenje koje je upućeno u institucije te kako je Izborni zakon nakon Ustava najvažniji akt te daljnje guranje glave u pijesak i izbjegavanje s ovim izazovima znači nastavak agonije. Raguž je kazao kako su Hrvati predložili rješenja u institucije te traže razgovor te kako to drugi moraju uvažavati. On je i izrazio stav da oko ovog pitanja koje izuzetno bitno postoji hrvatski konsenzus te kako ne stoje ranije kritike prema kojima Hrvati ne znaju što hoće. Prema proceduri, zahtjev Bošnjaka na kraju će završiti pred Ustavnim sudom BiH. /HMS/
Prema istraživanju poslovnog portala akta.ba, ukupni ostvareni prihod u Bosni i Hercegovini u 2016. godini dostigao je cifru od 64,6 milijarde KM, što je za 3,13% manje nego u 2015. godini. Rezultati istraživanja dobiveni su na osnovu financijskih pokazatelja nadležnih agencija, Financijsko-informatičke agencije (FIA) i Agencije za posredničke, informatičke i financijske usluge (APIF). Od ovog ukupnog prihoda, 44,3 milijardi KM ostvareno je u Federaciji BiH što je u poređenju sa 2015. godinom kada je prihod iznosio 42,8 milijardi KM više za 3,38%. U Republici Srpskoj, ostvareno je 20,3 milijardi KM, što je čak 14,82% manje od 2015. godine kada je ukupan prihod iznosio 23,8 milijardi KM.
Upoređujući dalje podatke sa 2015. godinom, primjetno je povećanje broja firmi koje su predale izvještaje o financijskom poslovanju za proteklu godinu. Tako je u Federaciji BiH izvještaj predalo 21.838 firmi, što je 568, odnosno 2.67% više u odnosu na 2015. godinu kada je izvještaj predalo 21.271 firma. Kada je riječ o manjem bh. entitetu, također je primjetan veći broj predatih financijskih izvještaja te je za 2016. godinu izvještaj predalo njih 16.118, što je 488, odnosno 3,12% više u odnosu na 2015. godinu.
Napominjemo, u Federaciji BiH neispravan izvještaj su dostavile ukupno 33 firme, te će one iste dostaviti naknadno. Analizirajući prihod i dobit po kompanijama, u nastavku donosimo i pregled «Top 10 najvećih kompanija u BiH».
Kao i 2015. godine, prvo mjesto pripada Elektroprivredi BiH koja je ostvarila prihod od 1,2 milijardi KM. Odmah na drugom mjestu je tuzlanska kompanija Bingo sa prihodom od 915 miliona KM, dok je na trećem mjestu sarajevska Holdina sa 758 miliona KM.
Rangirajući kompanije po sveobuhvatnoj dobiti na prvom mjestu nalazi se BH Telecom d.d. Sarajevo sa dobiti od 83,5 miliona KM, zatim Telekomunikacije RS sa 70.1 miliona KM te kompanija Bingo d.d. sa dobiti od 67,4 miliona KM./akta.ba/
Kako se u javnosti koriste različiti i često proizvoljni podatci Hrvatski Medijski Servis istražio je koliko je Hrvata prije rata živjeli na području današnje Republike Srpske, a koliko ih živi danas u tom bh entitetu, koristeći se podatcima Agencije za statitsiku RS o rezultatima popisa stanovništva iz 2013.. HMS je, također, analizirao i teritorijalnu disperziranost Hrvata u RS, koja pokazuje da , iako su malobrojni, ima ih u skoro svim općinama u RS, osim u Kupresu i Petrovcu.
Od prijeratnih 152.856, u RS danas živi tek 26. 509 Hrvata
Na području današnje Republike Srpske prije rata, 1991. godine živjelo je 152.856 Hrvata, danas ih je prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. koje je objavila Agencija za statitsiku RS tek 26. 509, ili malo više od 17, 3 posto od predratnog broja. Udio Hrvata u ukupnom broju stanovnika RS koji iznosi 1.170.342 je nešto malo manji od 2,3 posto.
Najviše Hrvata u Banja Luci i Posavini
Najviše Hrvata u RS, njih 16.650 ili dvije trećine od ukupnog broja, danas živi u Banja Luci (4.887) i Bosanskoj Posavini (Brod 3.021, Šamac 2.146, Derventa 2.181, Modrića 1.396, Pelagićevo 1.182, Vukosavlje 697, Donji Žabar 991, Oštra Luka 149), potom u Doboju (1.550), Prijedoru (1.666) i Tesliću (1.346), a najmanje u istočnom dijelu RS.
Najmanje u istočnom dijelu RS
U istočnoj Hercegovini i istočnoj Bosni, odnosno Romaniji i Podrinju živi svega 1.214 Hrvata. I to u; Trebinju 295, Berkovićima 11, Bileći 21, Ljubinju 10, Nevesinju 27, Gacku 13, Istočnom Mostaru 11, Kalinovniku 8, Trnovu 15, Foči 52, Višegradu 32, Vlasenica 29, Istočnoj Ilidži 148, Istočnom novom Sarajevu 102, Istočnom Starom gradu 106 , Milićima 22, Novom Goraždu 2, Palama 126, Rogatici 18, Han Pijesku 7, Rudom 7, Čajniču 67, Sokolcu 28, Srebrenici 14, Bratuncu 30, Osmancima 7, Šekovićima 8 i Zvorniku 13.
U Semberiji je 588 Hrvata, od toga u Bjeljini 498, Loparama 48, te u Ugljeviku 42.
U ostatku RS Hrvati žive u; Kotor Varošu 851, Gradiški 800, Laktašima 500, Prnjavoru 423, Novom Gradu (Bosanski Novi) 174, Kozarskoj Dubici 261, Srbcu 128, Kostajnici 82, Čelincu 48, Mrkonjić gradu 148, Šipovu 26, Kneževu 24, Jezeru 6, Krupi na Uni 2 i 1 Hrvat živi u Istočnom Drvaru./HMS/
Firme i državne institucije u BiH po osnovu PDV-a duguju državi 366 miliona KM, dok istovremeno država uzima kredite MMF-a i traži druge zakonske načine da uzme novac od građana. Prema riječima portparola Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Ratka Kovačevića, otkako je od početka 2006. godine počela primjena Zakona o PDV-u, dug je po osnovu prijavljenog a neuplaćenog PDV-a s naknadnim teretom prinude, zaključno sa 15. martom ove godine, iznosio milijardu i 208 miliona KM.
Prinudne naplate
Od ovog iznosa UIO je uspio naplatiti 842 miliona KM, dok nešto više od 16.000 poreznih obveznika duguje spomenutih 366 miliona. Ova dugovanja su i dalje u postupku prinudne naplate. U proteklom periodu obračunata je i zakonska zatezna kamata od 98 miliona KM, od čega su do sada naplaćena 73 miliona.
- Kada uzmemo do sada ukupno naplaćene prihode po osnovu PDV-a i ukupan trenutni dug, može se reći da se radi o veoma dobrom pokazatelju uspješnosti naplate dugovanja, koji iznosi 69,70 posto i veći je od mnogih zemalja članica EU - ističe Kovačević.
UIO je, osim redovnih postupaka prinudne naplate, počeo i s nekim novim metodama prinudne naplate, kao što je prodaja vrijednosnih papira putem Banjalučke i Sarajevske burze, a polako se kreće i u prodaju nepokretne imovine date u zalog radi osiguranja plaćanja dugova ili zaplijenjene u postupcima prinudne naplate.
Kovačević ističe kako, nažalost, postoji i određen broj kompanija koje su u vlasništvu nekih od državnih organa, a koje su veliki dužnici PDV-a. Upravo ti državni organi morali bi se više uključiti u rješavanje problema ovih dugovanja, s obzirom na to da su u vlasničkoj strukturi tih kompanija.
- UIO je već ranije dostavio kompletne informacije Tužilaštvu BiH kad su u pitanju svi dužnici čiji dug prelazi 100.000 KM. U tim informacijama detaljno je objašnjeno za svakog pojedinačnog dužnika kako je dug nastao, koje sve metode prinudne naplate su pokušane u cilju naplate duga i šta je sve preduzeto. Poslije ovoga krenuli smo i u pripremu svih informacija za Tužilaštvo BiH i za sve one dužnike čiji je dug ispod 100.000 KM - objašnjava portparol UIO./dnevni avaz/
Meteorolozi predviđaju da će sutra, 1. svibnja, biti toplije u odnosu na predhodne dane, s tim da u centralnim područjima Bosne i Hercegovine postoje uvjeti za pojavu kratkotrajnog pljuska.
Svjetska banka odobrila je novi kredit od 56,6 milijuna eura za podršku ključnih reformi financijskog sektora u BiH, priopćeno je iz ove financijske institucije.
Kako su prognoze i predviđale u nekim dijelovima BiH ponovno je zasniježilo.
Za današnji dan BIHAMK napominje da zbog nestabilnog vremena, te povremene kiše u pojedinim krajevima, savjetujemo oprezniju vožnju prilagođenu trenutnim uvjetima i stanju na cestama. Vozače upozoravamo na povremeno jake udare vjetra. Povećana je opasnost od odrona na dionicama koje vode kroz usjeke.
Isplata mirovina za mjesec travanj počet će u petak 5. svibnja 2017. godine, odlučeno je na sjednici Upravnog odbora Federalnog zavoda MIO, koja je održana u Goraždu.
