Među sarajevskim osnovnoškolcima zabilježen još jedan slučaj vršnjačkog nasilja koji je umalo završio kobno po život kćerke poznate bosanskohercegovačke novinarke Ike Ferrer Gotić.

Pismo Zeničanke iz Njemačke i odgovor Kantonalne bolnice Zenica – Zeničanka Dragica Nieswandt uputila nam je pismo u kojem reaguje na navodno ponašanje pojedinih uposlenika Kantonalne bolnice Zenica. Potom smo zatražili komentar iz ove ustanove. Oba pisma objavljujemo u cijelosti. 

Federalno ministarstvo financija osiguralo je sredstva za isplatu civilnih invalidnina (tuđa njega i pomoć) i invalidnina za civilne žrtve rata u Federaciji Bosne i Hercegovine za veljaču 2017. godine u ukupnom iznosu od 13.476.125,00 KM.... Nalozi za isplatu civilnih invalidnina i invalidnina za civilne žrtve su upućeni bankama, priopćeno je iz Ministarstva financija FBiH.

Napori Hrvatske koji se poduzimaju kroz Europski parlament, a u svrhu popravljanja institucionalne pozicije hrvatskog naroda u BiH, posebno kada je u pitanju legitimno zastupanje, ali i ustavne promjene na načelima federalizma, izazivaju bijes u sarajevskom političkom establišmentu koje se očito ne može pomiriti s činjenicom da se hrvatsko pitanje diglo na višu razinu. Osim poruka kojima se žele minimizirati dijelovi nedavno usvojene Rezolucije Europskog parlamenta, te uz sada već tradicionalno odbijanje svih prijedloga koji trebaju voditi ravnopravnijoj poziciji Hrvata, sada pokušava lopticu prebaciti na Hrvatsku, piše Hrvatski Medijski Servis.

Generalpukovnik Anto Jeleč, načelnik Zajedničkog stožera (ZŠ) Oružanih snaga (OS) BiH, rekao je za „Dnevni avaz" da Vojna policija OSBiH zajedno s Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA) čini sve da pronađe naoružanje ukradeno iz kasarne u Bileći i otkrije počinitelje ovog kaznenog djela.

Priopćenje za javnost obitelji Šantić u povodu 22. obljetnice od ratnog zločina u Bihaću 8. ožujka 1995. godine kada je nestao general HVO-a i HV-a Vlado Šantić
Svekoliku javnost Bosne i Hercegovine i susjedstva podsjećamo kako je na današnji dan, 8.ožujka 1995. godine u Bihaću, u godini kada je okončan rat u BiH, pod nikada razjašnjenim okolnostima i nepoznatog motiva iz Stožera HVO - a odveden od strane pripadnika tzv. Armije Republike BiH u Motel Sedra na lokalnu proslavu Dana žena general Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) i Hrvatske vojske (HV-a) Vlado Šantić.

Očevidci su tijekom dvije neuspješne istrage posvjedočili i potvrdili kako je general Šantić, nakon što su on i njegova pratnja razoružani, te tragične noći 8. ožujka 1995. godine u Motelu Sedra brutalno premlaćen i odveden u nepoznatom smjeru.

Od tog trenutka našem suprugu i ocu se gubi svaki trag, a mi članovi njegove obitelji: supruga Jagoda, kćerka Ivana i sin Duje pune 22 godine tragamo za istinom i pravdom uz upit: Gdje je završio naš Vlado, tko je odgovaran za njegovo stradavanje i hoće li nalogodavci i počinitelji ratnog zločina odgovarati pred sudskim institucijama Bosne i Hercegovine.

Ne postoje riječi kojima se može opisati agonija, muka i frustracija kroz koju naša obitelj iz dana u dan prolazi već pune 22 godine.

Onemogućeni u nastojanju da doznamo što je bilo s našim ocem, tko je digao ruku na generala HVO-a i HV-a koji je časno branio svoj dom i puk Bihaća i Krajine od agresora, kucali smo i dan danas kucamo na sve adrese, počevši od lokalnih, županijskih sudova, državnoga tužiteljstva, Federalne uprave policije.

Nažalost, do danas samo svjedočimo obeshrabrenju i poniženju jer sve pokrenute istrage, pisma predstavnicima izvršne i sudske vlasti u BiH i susjednoj Republici Hrvatskoj, međunarodnoj zajednici u BiH, brojna TV i radijska gostovanja, intervjui Duje Šantića, sina nestalog generala Vlade Šantića kao i mirni prosvjed prošle godine, 8. ožujka ispred mostarske Kosače u organizaciji Udruge maloljetnih dragovoljaca Domovinskoga rata HZ HB nisu urodili plodom niti je obitelj našla svoj smiraj.

Želja nam je samo jedna. Dostojno pokopati zemne ostatke našega supruga i oca generala Vlade Šantića, jer mi smo zločincima oprostili. Nismo zaboravili, ali oprostili jesmo. To je jakost velikih, to je kršćanski.

Na koncu uz poruku kako nema istinskog procesa pomirenja u BiH i njezinog europskog puta sve dok se ne otkrije sudbina nestalih i ne procesuiraju ratni zločinci želimo kazati kako smo ponosni na našeg supruga i oca generala HVO-a i HV-a Vladu Šantića.

Naš ponos je tim veći što smo duboko svjesni činjenice što se naš suprug i otac od samog početka Domovinskoga rata i bez zadrške stavio u službu obrane obitelji, doma i svog, ljubljenog hrvatskog naroda.

Njegova žrtva je veličanstvena i temelj budućnosti današnjih generacija. - Navik on živi ki zgine pošteno.

dnevnik.ba

Pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova Unsko-sanske županije lišili su slobode Fadila Hajdarevića (1960.) iz Bosanske Krupe, člana Povjerenstva za polaganje vozačkih ispita u ovoj županiji. 

- Netko kaže da mi kočimo procese, mi samo vraćamo nadležnosti gdje izvorno jesu i vraćamo tamo novac. Netko misli da cijelim procesom može upravljati iz Sarajeva. Ne možete vi izdavati energetsku dozvolu recimo u Bihaću i sad čovjek kada hoće tražiti audit za objekt koji gradi mora doći iz Bihaća u Sarajevo da bi to dobio, a nadležnost građenja je na razini općine - rekla je Bradara.

Presuda Ustavnog suda BiH na temelju apelacije Bože Ljubića će nas natjerati da mijenjamo Izborni zakon BiH iako smo ga već trebali mijenjati kada su u pitanju izbori u gradu Mostaru - izjavila predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara u emisiji "Otisak".

Presuda je, kaže, dala rok od pola godine zakonodavcu da otkloni nedostatke, te se nada da neće ostati mrtvo slovo na papiru.

Ljubić je apelaciju za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona BiH podnio u vrijeme kada je obavljao funkciju predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH, s ciljem da, kako je kazao, spriječi diskriminaciju Hrvata.

U pogledu Zakona o igrama na sreću Bradara je konstatirala da priređivači igara na sreću ne smiju biti diskriminirani bilo da su oni državni ili privatni te bilo da su domaći ili strani.

- Javnost ne govori o jednom stranom priređivaču igara na sreću koji nije prikopčan na server porezne uprave, za kojeg nemamo kontrolu - tvrdi Bradara.

Naglasila je da su Rezoluciju Europskog parlamenta kritizirali oni koji je nisu ni vidjeli.

- Kada pročitate Ustav Federacije BiH kaže se da se Federacija sastoji od federalnih jedinica, a u zagradi se navodi malim slovima županija, tako da je Federacija već federalizirana. Onda čujete da tamo netko spominje da će biti nekih 30 županija, regija. Nitko to u BiH nije spominjao, ono o čemu se priča je okrupnjavanje prostora - kazala je Bradara.

Govoreći o federalizaciji navela je da su neke županije manje od pojedinih općina, te da naprimjer Kiseljak živi od proračuna od pet milijuna i sedamsto, a ta županija živi od 57 milijuna i kuka na sav glas.

- To je taj disbalans i pitam se gdje je ravnopravnost. Trebalo bi ozbiljno razgovarati o tom okrupnjavanju, a na taj način bi se smanjila i administracija - smatra ona.  

Ukazala je na postojanje sukoba centralizacije i decentralizacije navodeći da je težnja EU i svih njihovih rezolucija - decentralizacija.

- Netko kaže da mi kočimo procese, mi samo vraćamo nadležnosti gdje izvorno jesu i vraćamo tamo novac. Netko misli da cijelim procesom može upravljati iz Sarajeva. Ne možete vi izdavati energetsku dozvolu recimo u Bihaću i sad čovjek kada hoće tražiti audit za objekt koji gradi mora doći iz Bihaća u Sarajevo da bi to dobio, a nadležnost građenja je na razini općine - rekla je Bradara.

Mišljenja je da bi svi trebali europski put doživljavati iskreno i tako se ponašati, a ne, kako kaže, da su nam puna usta EU, a kad god imamo nešto što trebamo napraviti za EU radimo da to ne bude.

- Hrvati u BiH su već građani EU, ali u svakom slučaju mi imamo najveći interes za EU jer smo najmalobrojni u BiH - zaključila je Bradara u emisiji "Otisak". /dnevnik.ba/