Izmjene izbornog zakona u Bosni i Hercegovini su nužnost i obveza svih nas jer smo se svi obvezali na poštivanje odluka kako europskog suda tako i Ustavnog suda BiH i FBiH a te izmjene nesmiju nikako ići na štetu jednog od konstitutivnih naroda, hrvatskog, prema kojemu je po Ustavu i Izbornom zakonu napravljena nepravda na način da nam predstavnici drugog naroda biraju predstavnike u tijela vlasti, izjvila je zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i zamjenica predsjednika HDZ BiH Borjana Krišto.

Ona je u intervju Hrvatskom Medijskom Servisu upozorila kako je upitno održavanje izbora 2018. ne dođe li do izmjena izbornog zakona BiH.

-U slučaju da ne dođe do izmjena izbornog zakona moguće je dovesti u pitanje održavanje izbora 2018. godine, kazala je Krišto za HMS.

Upitana hoće li podnošenje zahtijev za revizijom presude protiv Srbije, zaustaviti reforme i europski put BiH i dobivanje kandidatskog statusa do kraja godine, Krišto je kazala kako je politička situacija u Bosni i Hercegovini kao i funkcioniranje vlasti dosta složeno i bez podnošenja zahtjeva za revizijom presude protiv Srbije.

Jednostarni potezi nisu dobri

-Povlačenje bilo kakvih poteza u BiH bez konsenzusa u odlučivanju nije dobro za odnose u BiH niti za njen europski put pa i njeno funkcioniranje, ocjenila je Krišto, te dodala kako će HDZ BiH preko svojih političkih predstavnika u institucijama vlasti učiniti sve da ne dolazi do zastoja na reformskom putu kako bi se ispunile obveze i BiH u konačnici dobila kandidatski status za članstvo u EU.

Pojasnila je kako HDZ BiH nije bio protiv ali ni za podnošenje zahtijeva za reviziju presude protiv Srbije pred Međunarodnim tribunalom u Haagu.

– HDZ BiH želi i bori se da se odluke donose konsenzusom, kroz institucije i tijela vlasti bez obzira o čemu ili o komu se radilo, precizirala je.

Upitana misli li da je podnošenje zahtijeva za reviziju presude protiv Srbije smišljen potez skretanja pozornosti i pribavljanja alibija za prolongiranje izmjena izbornog zakona, kako bi se omogućilo da Hrvati nakon izbora 2018. budu ponovo majorizirani, Krišto je kazala kako ima dojam da se u medijima stalno plasiraju teme koje BiH udaljavaju od stvarnih potreba, među kojima je i izmjena izbornog zakona.

U medije se plasiraju teme koje nas udaljavaju od potreba BiH

-Ono što mogu reći iz dosadašnjih razgovora je da od drugih političkih predstavnika, izuzev deklarativnog stava, nije baš ostavljen dojam da se želi nešto konkretno napraviti i promjeniti. A vezano za to radi li se o nekakvom smišljenom scenariju i taktiziranju, reći ću samo da se konstantno nameću i u medijski prostor plasiraju neke teme koje nas udaljavaju od suštine i sadržaja potreba u BiH, rekla je Krišto.

Naglasila je kako HDZ BiH čini sve da kroz razgovore prvenstveno izgradi povjerenje u Bosni i Hercegovini koje je, po njezinom mišljenju, nužnost i pretpostavka daljnjeg funkcioniranja BiH i njezine opstojnosti.

-Smatram da trebamo kroz dijalog i kompromis svih odgovornih političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini, koji imaju legitimitet u ime naroda kojega predstavljaju, doći do rješenja koja su neophodna za izgradnju demokratske, politički i pravno sigurne, prosperitetne države tri ustavno jednakopravna naroda Hrvata, Bošnjaka i Srba te svih građana koji u njoj žive, zaključila je u Krišto./HMS/

Članovi Predsjedništva BiH primili su potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Davora Ivu Stiera, te  ministra vanjskih poslova i vanjske trgovine Mađarske Pétera Szijjártóa.

"Neupućeni bi mogli zaključiti da Katolička Crkva, tj. u ovom konkretnom slučaju Župa Drvar ili Banjolučka biskupija, vrši nekakav pritisak na općinske vlasti u Drvaru da se izgradi crkva, i da to čini koordinirano sa županijskim vlastima u Livnu, ili još gore – s vrhom županijskog vodstva HDZ BiH. Ili bi se moglo zaključiti da je Banjolučka biskupija – prešutno ili ne – ovlastila županijske vlasti i županijski HDZ u Livnu, da u njeno ime pregovaraju o pitanju crkve u Drvaru, šalju zahtjeve za izgradnjom crkve i vrše pritisak na općinsku vlast u Drvaru po tom pitanju. Ni jedno i ni drugo nema veze s istinom”, navodi se u reagiranju Župnog ureda Drvar na, kako navode, tendenciozne navode o katoličkoj crkvi u Drvaru u magazinu Mreža FTV-a.

Novinarke ne znaju problem

U reagiranju koje potpisuje don Davor Klečina, župnik drvarski, navodi se kako čudi da novinarke s FTV-a ne znaju da je problem (ne)izgradnje katoličke crkve u Drvaru i opstrukcija od strane lokalnih vlasti, star više od dva desetljeća, dakle, puno stariji od sadašnjih aktera općinske vlasti u Drvaru i županijske u Livnu, kao i od njihovog koalicijskog sporazuma iz 2015.

”Javnosti su poznati brojni dopisi koje su u tom periodu – na adresu općinskih vlasti u Drvaru, županijskih vlasti u Livnu, raznih federalnih i državnih institucija vlasti, ali i OSCE-a, OHR-a, i drugih organizacija – uputili drvarski župnici, pa i sam banjolučki biskup Franjo Komarica, s molbom da se župi Drvar dodijeli lokacija za izgradnju crkve, poštivajući tako jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na slobodu vjere, što uključuje i pravo na slobodnu izgradnju vjerskih objekata, ali i uvažavajući državni ‘Zakon o slobodi vjere i pravnog položaja crkava i vjerskih zajednica’ iz 2004. Zadnju takvu otvorenu molbu načelniku općine Drvar uputio je drvarski župnik 5. veljače što su objavili brojni mediji u BiH i šire”, navodi drvarski župnik.

Navodi se kako je u magazinu Mreža Federalne televizije, kojeg uređuje Elma Kazagić, emitiran 28. veljače 2017. prilog novinarke Mirele Mahmutović o trenutačnoj političkoj situaciji i previranjima unutar vladajuće koalicije u Hercegbosanskoj županiji. U najavi priloga i u samom prilogu, na vrlo tendenciozan i zlonamjeran način je spomenuto pitanje izgradnje katoličke crkve u Drvaru.

Obilježavanje terena

Najprije je urednica emisije Elma Kazagić, najavljujući prilog i nabrajajući goruće probleme koji muče pojedinačno svaku od općina unutar HBŽ, za Drvar rekla sljedeće: ”U Drvaru je od života bitnije obilježiti teren, pa ga pritišću zahtjevom za izgradnju katoličke crkve”.

Potom je u samom prilogu novinarka Mirela Mahmutović, parafrazirajuići načelnika Drvara Gorana Broćetu o problemima i navodnim pritiscima, rekla sljedeće: ”No, ima zato pritisaka, tvrdi Broćeta. Pa vjerskih objekata – za razliku od, recimo, fabrika – očito, nikad dosta”.

Stoga je, Župni ured, navodeći kako ne želi ulaziti u analizu glavne teme ovog priloga, naveo kako radi cjelovite istine, smatra da je potrebno službeno reagirati i iznijeti prave činjenice vezane za ove tendenciozne navode o katoličkoj župnoj crkvi u Drvaru.

”Svjesni da se problemom izgradnje crkve u Drvaru otpočetka politizira s obje strane – i općinske i županijske, koristeći ga se tako za političke međustranačke trgovine – stav Banjolučke biskupije je cijelo ovo vrijeme bio vrlo jasan – problem treba depolitizirati jer ne smije biti trgovanja niti sporenja oko elementarnih ljudskih prava kakvo je pravo na slobodu vjere. U obrani ovog prava i prokazivanju nepravde vezane za ovaj slučaj, biskup Komarica je u svojim istupima bio podjednako kritičan i prema općinskim, tj. srpskim i županijskim, tj. hrvatskim obnašateljima vlasti”, navodi se u reagiranju.

Novinarka nikog nije kontaktirala

Dodaje se kako je i na nedavnom susretu apostolskog nuncija u BiH mons. Luigija Pezzuta s predstavnicima općinskih i županijskih vlasti u Drvaru, Katolička Crkva ponovila svoj stav da institucije vlasti, a ne stranke trebaju donijeti odluku o izgradnji crkve u Drvaru, jer se ”radi o pitanju pravednosti i prava, a ne o političkim pregovorima niti o odnosima između koalicijskih partnera na bilo kojoj razini vlasti”.

”Isto je rečeno i na nedavnom susretu drvarskog župnika s visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inzkom. O svim tim susretima, kao i o problematici, izvijestili su mediji u BiH, pa i Vaša sestrinska TV kuća BHTV, u vrlo objektivnom prilogu novinara Frane Mioča za Politički magazin emitiran 22. 2. Zato nas tim više i čudi da cijenjena novinarka Mahmutović, prilikom svog posjeta Drvaru, nije nikog kontaktirala ispred Župe Drvar i pitala za mišljenje o ovoj problematici, kad je u cijelu priču uplela i Katoličku Crkvu, grubo izvrćući istinu”, navodi župnik i dodaje kako, ”ako bismo navode o pritiscima spomenutih novinarki mogli nazvati tendencioznima, navode o obilježavanju teritorija nazvali bismo i tendencioznima i zlonamjernima i opasnima”.

”Je li ‘obilježavanje terena’ ako jedna vjerska zajednica – u ovom slučaju Katolička Crkva – u gradu u kojem je izrazita manjina, traži za sebe pravo na vlastitu bogomolju? Pravo koje joj proizlazi iz dvije činjenice: iz povijesne činjenice da je u Drvaru do 1949. g. postojala katolička župna crkva koja je te godine srušena naredbom tadašnjih komunističkih vlasti, ali i iz sadašnje činjenice da u Drvaru danas živi 500 građana katoličke vjeroispovijesti koji imaju pravo na svoju crkvu, na prikladan bogoslužni prostor, a ne da ugrožavaju svoje zdravlje kao podstanari u prostorijama vlažnog i oronulog društvenog doma u općinskom vlasništvu. Vrlo je drsko i licemjerno danas Banjolučkoj biskupiji imputirati ‘obilježavanje teritorija’ u Drvaru, ako se zna da se nije htjelo ići u gradnju crkve u vrijeme dok je tamo bila hrvatska vlast – a kad se to daleko lakše moglo učiniti – upravo iz razloga poštivanja prava i zakona ove države, kako bi se izbjegli novi „slučajevi Fate Orlović iz Konjević Polja“. Ili – jednostavnije rečeno, nismo htjeli ići u gradnju crkve na tuđoj, odn. privatnoj zemlji, na zemlji kojoj nije dokazano vlasništvo. Kad je već riječ o ‘obilježavanju terena’, čudi nas da su cijenjene novinarke FTV-a neprimjereno uzele za primjer izgradnju crkve u Drvaru, dok nam nije poznato da su se u svojim dosadašnjim prilozima pozabavile jednim drugim puno aktualnijim primjerom i ispitale navode o izgradnji bez ijedne dozvole džamije u Jajcu, kao i činjenicu da je sam gradonačelnik Jajca navodno položio temeljni kamen za tu džamiju, o čemu čitamo ovih dana u nekim medijima”, navodi župnik iz Drvara.

Prijedlog Federalnoj televiziji

Dodaje kako su svjesni činjenice da su se sve vjerske zajednice u BiH – više ili manje – kompromitirale u nedavnoj prošlosti, ”dopuštajući zlouporabu religije u ideološke i dnevno-političke svrhe, pa tako tako i u svrhu nehumanog i nemoralnog obilježavanja teritorija”.

”No vjerujem da bi za BH javnost bilo vrlo zanimljivo saznati – i evo konkretnog istraživačkog prijedloga za FTV kojeg iskreno preporučamo – koliko je koja vjerska zajednica u BiH nakon rata izgradila novih vjerskih objekata na mjestima gdje ih prije rata nije bilo, ne računajući one koji su obnovljeni nakon rušenja u ratu. Znajući koliko u BiH ima muftijstava, eparhija i biskupija, koje imaju točne podatke o novoizgrađenim vjerskim objektima na svom teritoriju, vjerujem da bi se lako moglo doći do svih podataka. I vjerujem da bi mnogi bili iznenađeni njihovom javnom objavom. I da se više nikad po pitanju ‘obilježavanja teritorija’ ne bi sve trpalo u isti koš”, naveo je župnik napisavši kako očekuje da ova reakcija bude objavljena u sljedećem izdanju magazina Mreža.

”Od cijenjenih pak novinarki ne očekujemo ispriku, nego samo da u svom budućem radu budu profesionalne, vođene kriterijem istine, istinoljubivosti i neovisnosti, a ne kriterijem tendencioznosti, izvrćući i okrnjujući istinu zarad nečijih ciljeva. Takvo što ne doprinosi izgradnji boljeg društva u ovoj našoj državi Bosni i Hercegovini”, naveo je župnik don Klečina. /bljesak.info/

U ovisnosti od crpke do crpke, vozači dizel u svoje automobile toče za 1,81 KM, uz moguće oscilacije od 5 do 10 feninga.

Intervju predsjednika Mladeži HDZ BIH Vedrana Kožula.

Prema posljednjim informacijama iz Županijskog centra civilne zaštite Zeničko-dobojske županije, stanje na velikom klizištu koje je ugrozilo i prekinulo odvijanje prometa na autoputu A-1, na dionici Tičići kod Kaknja, i regionalnom putu Lašva - Kakanj, i dalje je teško, iako operativne i tehničke ekipe nastoje da uklone nanose zemlje.

- Promet je obustavljen iz svih smjerova i odvija se alternativnim pravcima preko Busovača, Kiseljaka i Visokog. U novonastaloj prirodnoj nepogodi nitko nije ozlijeđen i nema ugroženih osoba - priopćeno je Feni od dežurnog operativnog službenika policije MUP-a ZDŽ.

Do prekida prometa došlo je usljed prelijevanja vode iz velike akumulacije koja je proteklih dana nastala na području eksploatacijske zone Površinskog kopa "Vrtlište" Rudnika mrkog uglja Kakanj, i velikog pomjeranja jalovine prema koritu rijeke Ribnice.

Pokretanje jalovine spojilo je obale ove rijeke i napravilo veliku akumulaciju, koja je tijekom protekle noći zbog obilnijih padavina povećala nivo vode i došlo je do prelijevanja vode preko zatrpanog korita rijeke Ribnice.

Tijekom noći i danas prijepodne stručne tehničke ekipe su pokušale da smanje nivo vode novonastale akumulacije preko tehničkog tunela, koji je u izgradnji, ali nisu uspjeli da preusmjere ogromnu količinu vode.

Velika količina vodene mase je, kao vodena bujica, krenula prema prirodnom ušću u rijeku Bosnu i ponijela veću količinu zemlje i kamenja. Zbog ogromne količine mase kamena i zemlje došlo do zatvaranja urađenih vodenih propusta ispod regionalne ceste Lašva - Kakanj, a zatim i autoputa A-1.

Na mjestu gdje je jalovina zatvorila regionalnu cestu i autoput A-1 trenutno su angažirane službe civilne zaštite i spašavanja, a tehničke mehanizirane ekipe sa velikim brojem ljudi pokušavaju da uspostave normalizaciju prometa.

Do normalne uspostave prometa na dionici Tičići kod Kaknja vozačima se savjetuje da koriste alternativne pravce i da se pridržavaju uputa ekipa prometne policije koja se nalazi na više kontrolnih punktova na magistralnim putevima M-17 i M-5, kao i na autoputu A-1, priopćeno agenciji Fena. /fena/